Matičin jubilej obilježen i u Budimpešti

Prigodnim predavanjem glavnoga tajnika Matice hrvatske Zorislava Lukića 6. prosinca u prostorijama Croatice u Budimpešti je obilježena 175. obljetnica utemeljenja Matice hrvatske. Na priredbi je bio i veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Mladen Andrlić, predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan, ravnatelj Croatice Čaba Horvath i Hrvati mađarskoga glavnog grada i njegove okolice. Priredbu su organizirali Matica hrvatska, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Mađarskoj i Croatica.

Zorislav Lukić u mađarskoj je prijestolnici predstavio povijest Matice hrvatske, od njezina osnutka 1842. do naših dana. Spomenuo je prvu Matičinu knjigu, Gundulićeva Osmana, koja se pojavila kao temeljno djelo preporodne kulture i integracijskih nastojanja osviještene hrvatske inteligencije te Matičin Vienac, list namijenjen „zabavi i pouci“ koji izlazi od 1869. Vienac je u dugom razdoblju bio najljepši izlog hrvatske književnosti i drugih odsječaka kulture, a njegov je prvi je urednik bio Gjuro Deželić. Glavni tajnik Lukić podsjetio je kako do kraja Prvoga svjetskog rata Matica izdala više od 120 važnih djela: antologija, prijevoda, znanstvene literature, djela hrvatskih pisaca, bez kojih se ne može razumjeti povijest hrvatske književnosti i kulture u drugoj polovici 19. stoljeća.

Lukić je podsjetio kako je u Matici 1967. potpisana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, a njezini su potpisnici osuđeni. Dodao je kako se Matica 1971. odrekla Novosadskog sporazuma o jeziku. Godine 1972. zbog jugoslavenskog komunističkog progona hrvatskih studenata i gušenja Hrvatskoga proljeća Matica je raspuštena, a djelatnost joj je zabranjena. Uhićeni su neki od najpoznatijih djelatnika središnjice i ogranaka Matice hrvatske, nakon čega je uslijedilo uhićenje matičara diljem Hrvatske, a preživio je tek Matičin Nakladni zavod.

Godine 1989. i 1990. javlja se inicijativa za obnovu Matičine djelatnosti, objasnio je Lukić, istaknuvši da je 8. prosinca 1990. održana Obnoviteljska skupština Matice hrvatske, a za predsjednika je izabran Vlado Gotovac.

Govoreći o Matici hrvatskoj danas, glavni tajnik Lukić citirao je misli Matičina predsjednika akademika Stjepana Damjanovića o povezanosti potrebe čuvanja narodne posebnosti s poštivanjem prošlosti.

Glavni tajnik Zorislav Lukić istaknuo je i djelatnost Matičinih ogranaka u Pečuhu i u Šopronu, otkrivši kako je želja Matice hrvatske pokretanje rada Ogranka Matice hrvatske u Budimpešti, što se po njegovoj inicijativi planira ostvariti u idućoj godini.

Nakon predavanja publika je pogledala prigodnu izložbu omota izabranih Matičinih izdanja.